U hotelu Hyatt Regency Belgrade održana je četvrta po redu ICT Security konferencija. Događaj je privukao više od 180 stručnjaka iz zemlje i inostranstva u oblasti IKT (informacione i komunikacione tehnologije), informacione bezbednosti, digitalne forenzike, revizije i upravljanja rizicima informacionih tehnologija.
Arhiva za maj 2017. godine
Statistika kaže da je prosečno vreme koje je potrebno da se otkrije da li je napadač prisutan u poslovnom sistemu 256 dana. Možete li samo zamisliti šta iskusan napadač može da uradi za to vreme. Takođe, potrebno je reći i da je detekcija upada kritična stavka, jer što se pre napadač detektuje to je manja šteta načinjena, što se kasnije otkrije to su velike šanse da se šteta višestruko povećava.
Ovaj članak ima za cilj da pomogne običnim korisnicima da obezbede svoje kućne Wi-Fi mreže tako da ih niko ne može koristiti za surfovanje Internetom ili prisluškivanje saobraćaja gde neko može doći do vrlo zanimljivih podataka o korisnicima.
Sasvim je pogrešno što se kod nas već odavno prihvatilo za normalno da se samim pomenom reči haker odmah misli na nešto loše, tj. na kriminalca ili nešto vezano za ilegalne aktivnosti. To u stvari i nije tačno, ali zbog toga što se uglavnom u vestima pojavljuje reč haker u negativnom kontekstu većina ljudi je to tako i prihvatila. Ako bi se zapitali ko su zapravo hakeri odgovor bi bio korisnici računara sa nadprosečnim znanjem i sa uglavnom dosta visokim stepenom IQ-a.
Prva stvar koja je očigledna jeste da je ovo uređaj koji se nalazi na idealnom mestu u centru našeg dnevnog boravka gde provodimo najviše vremena kada smo kod kuće. Druga stvar jeste to što je pametni televizor uređaj koji ima kameru i mikrofon, kao i internu memoriju koja se može koristiti za praćenje svega što radimo, gledamo i pričamo. Treća i ne najmanje važna stvar jeste to što pametni televizor je takav uređaj koji za razliku od personalnog računara ima mnogo manju tehničku podršku vezanu za bezbednost.